Turistička zajednica općine Murter- Kornati: Naslovna stranica | Kontaktirajte nas | Naša lokacija English Deutsch Italiano Hrvatski
Kornatske Krune

Kornatske Krune

 

Kornatske krune

Svojim postankom, načinom formiranja, geološkom građom i vrstama tla kornatski se reljef ni po čemu ne razlikuje od ostalih jadranskih otoka, osobito susjednih. Međutim, samo ovdje nalazimo jedan tip litorala kojega nigdje drugdje na Jadranu nema. Riječ je o strmo odsječenoj obali prema otvorenom moru. Ova se posebna konfiguracija u lokalnom govoru otočana naziva krunom, a u stručnim i medijskim krugovima najčešće klifom ili stmcem. Krune su nastale tektonskim rasjedom kojim se pučinski dio otočja odlomio i nestao pod morem. Naknadnim erozivnim procesima pod utjecajem vjetra i morskih struja oformio se niz od strmaca koji štite otočje od otvorena mora.

  Geografska pozicija
Kornatske krune
Kornatske krune

Krune započinju otokom Pularom na jugoistoku, protežu se kopnom i u podmorju preko otoka Kasele, Kolobučara, Lavse, Velikog i Malog Škanja, Velike i Male Panitule, Piškere, Velikog i Malog Rašipa, Mane, Borovnika, Baluna, Mrtvača, Velikog i Malog Obručana te završavaju s jugozapadne strane Dugog otoka na rtu Lopata. Ovu konfiguraciju Dugootočani nazivaju stenama.

Duljina svih kruna na kornatskom dijelu arhipelaga iznosi oko sedam kilometara, a otprilike isto su toliko duge i dugootočke stene.

Duljina kornatskog litorala iznosi oko 307 km. Na ovako dugoj obalnoj crti mnogo je pličina, rtova i uvala. Osobitu pozornost privlače garme - strmo usječene uvalice izglodane djelovanjem mora. Za neke veće može se pretpostaviti da su bile priručni kamenolomi (petrale), a druge izvrsna skloništa za ribare, brodove i ovce. Neke su svojim otocima odredile i ime (npr. Garmenjak). Riječ nije ni grčka ni romanska pa se može misliti da dolazi iz jezičnog fonda prvih stanovnika.

  Flora i fauna
Ronci (Pediceps cristatus)
Ronci (Pediceps cristatus)

Krune su, zbog svoje osobite građe, izgleda i nedostupnosti čovjeku, pogodno stanište mnogim vrstama ptica, osobito roncima (Pediceps cristatus), divljim golubovima (Columba livia) i caparanima (Cypselus maritimus). Na njihovim strmcima rastu rijetke endemske vrste biljaka i raslinja, prilagođene životu u osobito teškim uvjetima. U njihovu strmo odsječenom podmorju nekada su se nalazila najpoznatija lovišta jastoga (Palinurus vulgaris), raroga (Homarus vulgaris) i mnogih visokokvalitetnih vrsta riba.

Kornatske krune nisu zanimljive samo zbog svoje pojavne ljepote, nego i zbog posebnih oblika života na njima. Na nadmorskom dijelu kruna žive posebne, rijetke vrste organizama prilagođenih ekstremnim uvjetima života - snažnim udarima mora i vjetra, visokoj koncentraciji soli, ispiranjima, nedostatku tla i vode i jakom suncu. S druge strane, podmorski dio kruna pun je bioloških raznolikosti i bogat jedinkama pojedinih organizama koji su se prilagodili uvjetima života na tom podvodnom "zidu".