Kamena čipka istkana rukama vrijednih težaka

Doznajte zanimljivosti o skromnoj arhitekturi svakidašnjice i suhozidu kao kamenoj gradnji bez vezivnog materijala čija tradicija počinje u dalekoj prapovijesti, a koji je i prva građevna aktivnost čovjeka na Mediteranu.

Kilometrima duga kamena čipka stvorena ljudskom rukom, vrijedno je naslijeđe i jedan od najvažnijih i najupečatljivijih otisaka identiteta Kurnatara. Ovaj fascinantan simbol ljudskog truda, umješnosti i marljivosti građen je tehnikom suhozida- specifičnom tehnikom gradnje u kamenu bez veziva koja ujedno predstavlja i najstariju tehniku gradnje kamena poznatu od prapovijesti do današnjih vremena.

Umjetnost izgradnje suhozida

Umijeće gradnje suhozidnih kamenih zidova odnosi se na znanje potrebno za izradu kamenih konstrukcija, slaganjem kamenja jednog na druge, bez korištenja bilo kojeg drugog materijala, osim ponekad suhe zemlje. Stabilnost struktura osigurana je pažljivim odabirom i postavljanjem kamena, a suhozidne strukture oblikovale su brojne, raznolike krajobraze. Kamene suhozidne građevine uvijek su izgrađene u savršenom skladu s okolinom, a tehnika koja se koristi pri izgradnji vrlo vjerno ilustrira skladan odnos između ljudskih bića i prirode. Samo je na otoku Kornatu oko 260 kilometara suhozida, dok se na cijeloj površini Nacionalnog parka Kornati suhozidi protežu u dužini od impresivnih 330 kilometara.

Umijeće suhozidne gradnje je 29. studenog 2018. godine stavljeno na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, a nominaciju su predložili Cipar, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Slovenija, Španjolska i Švicarska.