Proizvodnja meda od kornatske kadulje.

Sjedište udruge je na adresi:

Kornatska 14, Murter,

kontakt: Ana Šikić,

mob: 099/518 6712

O kornatskom pčelarstvu

Kornatski kamenjarski pašnjaci, jedan od temeljnih fenomena Nacionalnog parka Kornati, potvrda su tisućljetnog suživota čovjeka i prirode. Taj krajobraz idealno je stanište za medonosnu ljekovitu kadulju od koje kornatske pčele proizvode iznimno kvalitetan med.

Prvi pisani trag o pčelarstvu u Murteru seže u godinu 1824. Kurnatari, vlasnici kornatskih posjeda, pčelarstvom su se počeli baviti poslije 1. svjetskog rata, prije 1930.

Danas u Murteru djeluje 7 pčelara, a zajedničko svima njima je bilo i jest da su pčele selili (i danas sele) iz Murtera u Kurnate na pašu ljekovite kadulje (salvia officinalis) koju domaći ljudi zove jednostavno slavuja.

Za Murterine/Kurnatare pčelarstvo je od početka bila dopunska djelatnost kojom su popunjavali obiteljski proračun jer se nije ni moglo niti smjelo zapustiti druge djelatnosti (stočarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo…); stoga nijedan kornatski pčelar nije imao više od 30 košnica. Dodatni razlog skromnom broju košnica jest geomorfologija kornatskog otočja a posebno najvećeg – otoka Kornata koji je na svom najširem dijelu širok tek 2 km. Kako pčele lete u radijusu od 3,5 km to je na najširem dijelu tek 35% kopno a ostalo more; drugdje i puno manje – 15 % kopno, a negdje manje i od toga.

 

Kako je kornatski med uglavnom kaduljin, s većim udjelom kadulje nego igdje drugdje (vrlo često 100 %-tnim za koju tvrde da je najljekovitija biljka na svijetu; samo ime salvia dolazi od latinske riječi salvus što znači spašen, zdrav *).

Možda je za kornatski med najbolje reći da ga je domaći svijet do sada koristio isključivo kao lijek za bolesti dišnih puteva; kod hunjavice, kašlja, upala grle, bronhitisa, prehlada koje prati suh i neproduktivan kašalj, itd.

Uz ovo se još može dodati da pored ljekovitosti koju duguje biljci od koje potječe-kadulje, med je inače u posljednje vrijeme postao popularan kao zdrava hrana, posebno u svjetlu novijih istraživanja koja ukazuju na njegova antibakterijska i bakteriostatska svojstva te bogatstvo antioksidansima. Flavonoidi, askorbinska kiselina, fenolne kiseline i karotenoidi samo su neki od antioksidansa prisutnih ovom medu.